Povodom hrišćanskog praznika Male Gospojine juče je u manastiru Kosijerevo, posvećenom Rođenju Presvete Bogorodice, održan sabor bratstava koja potiču sa područja Oputne Rudine i banjanskog kraja. Nakon Miljanića, Tomaševića, Baćovića, Lučića, Bjelica, Šekarića i Milovića, domaćin ovogodišnjeg slavlja, na kom se okupilo nekoliko hiljada zvanica, bilo je bratstvo Đurković, čiji se brastvenik Luka Đurković prošle godine obavezao da će sabrati vjernike. On je dio slavskog kolača predao jeromonahu Arseniju, igumanu manastira Kosijerevo, koji će naredene godine organizovati slavlje sa nadom da će bratstvenici i preostala 82 bratstva koja su zastupljena u banjansko-rudinskom kraju nastaviti započetu tradiciju.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je vladika budimljansko-nikšićki Joanikije sa sveštenstvom eparhija budimljansko-nikšićke i zahumsko-hercegovačke, a tom prilikom obavljen je i pričest i presječena je slavska pogača. Litija, predvođena brojnim sveštenstvom, prošetala je oko hrama.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju vladika budimljansko-nikšićki Joanikije je istakao da je velika radost što se vjerni narod sabira na praznik Male Gospojine.
– Velika je milost božija što je ovaj sveti hram sačuvan od potopa. To je velika božija milost, božije promišljanje, a posebno milost Presvete Djeve Bogorodice, kojoj je ova svetinja posvećena. A, da je to tako, vidi se i po ovim divnim saborima u manastiu Kosijerevu, koji su se obnovili. Ti sabori su zapravo samo nastavak onog saborovanja koje je ovdje u dolini Neretve, oko manastira Kosijereva, započeto još u doba Nemanjića. I taj kontinuitet od više vjekova, hvala Bogu, nije prekinut. S obzirom na sve teškoće koje je naš narod trpio, pravo je čudo božije što je manastir sačuvan i što se ovaj sveti sabor održao. Kako da se ne održi kada su molitve kosijerevskih monaha ovu svetinju utvrdile, suze narodne je oprale, umile i osvijetlile, a vjera ju je zagrijala. Draga braćo i sestre, ovaj sabor sveti, danas je isto tako svijetao, veliki, divan i veličanstven kao u prva vremena. Ovaj sabor je sličan onome saboru kada su donesene mošti svetoga oca našega Arsenija, naslednika Svetoga Save, pa se sabrao cio narod pravoslavni iz Crne Gore i Hercegovine, a stari svjedoci su govorili da poslije Kosova nije bilo takve slave. I danas se mi tako osjećamo ovdje u ovoj divnoj svetinji koja ima blagoslov majke božije i Svetih Arsenija i Save. Sabiramo se sa svih strana u slavu božiju da se Bogu pomolimo. I to je ono što nam treba – da se ovdje saberemo, Bogu pomolimo, sa Hristom sjedinimo i nebeskoga hljeba nahranimo, a svoje duše i srca oplemenimo i obnovimo, a zajedništvo naše narodno utvrdimo – kazao je vladika Joanikije.
Vladika je zablagodario bratstvu Đurkovića koje se potrudilo da organizuje sabor kako dolikuje i poručio da u domovima treba da nam vladaju ljubav, sreća, zadovoljstvo i da nam miriše tamjan.
Pozdravljajući bratstvenike, Luka Đurković je istakao da mu je srce puno kada vidi braću okupljenu oko svetinje. Jeromonah Arsenije je istakao da je formalno preuzeo dio slavskog kolača, te da poznavajući narod toga kraja, uvjeren je da će se neko javiti i obavezati se da bude domaćin slavlja naredne godine.
Besjedu o manastiru Kosijerevu u ime bratstva održao je Blažo Đurković, ističući da su se okupili na svetom mjestu u sjenci veličanstvene lavre, koja ih okuplja već sedam vjekova, kao što brižni roditelj okuplja svoju djecu da ih utvrdi u slozi i ljubavi, da im duše okrijepi nadom i voljom da lakše prebrode teškoće i iskušenja varljivog ovozemaljskog života.
– Manastir Kosijerevo je tipičan reprezent jednog vremena, kada su i crkva i država bili na vrhuncu slave i moći. U tom zlatnom dobu Nemanjića, svete naše svetosavske crkve širom srpskih zemalja nicale su poput Kosijereva. Svakom božijem narodu Bog daje mjesto na kome mu otkriva svoje lice i na kome ga hrani svojom vječnom hranom i utoljuje žeđ svojom vodom života. Smješten na razmeđu civilizacija, u podnožju crvene stijene, okružen miljokazima, stećcima, zaklonjen od hladnih vjetrova, pokraj same, tihe i hladne Trebišnjice, ovaj dragulj je bio samo blještavi odsjaj savršene i rijetke prirodne ljepote. Bio je i ostao najljepša slika i video-zapis u očima svojih graditelja, ali i vrlih predaka i do dana današnjem svakog vjerujućeg i dobronamjernog hodočasnika – kazao je između ostalog Đurković.
Prof. dr Živko Đurković, govoreći o istorijatu porodice Đurković, jednog od osam klenačkih banjskih bratstava, naglasio je da mu je srce puno što su se baš na svijetli praznik okupili kraj najuzvišenije, najtrajnije, najdugovječnije, najznačajnije i najsvetije građevine u cjelokupnoj istoriji Banjana, da praznik provedu u radosti i zadovoljstvu.
U ime domaćina vjernike je pozdravio i Miloš Đurković naglasivši da ih je okupila velika vjera u Boga.
U kulturno-umjetničkom programu učestvovali su KUD „Piva” iz Plužina, „Zora Hercegovine” iz Bileće, Etno-grupa „Vasilise” iz Bileće, Pjevačka muška grupa „Tešan Podrugović” iz Gacka, pojci iz književnog kluba „Osvit” iz Bileće , diplar Kosta Radović, narodni guslari i višestruki šampioni Đorđije – Đoko Koprivica i Stevan – Mišo Popović, humorista i glumac Velizar – Vejo Kasalica, kao i estradni umjetnik Zoran Džiknić Džile. Voditelj programa bio je Milivoje Beštić.
L.N.
Heroji Rusije uveličali slavlje
Sabranju su prisustvovali gosti iz Rusije pukovnik Igor Evgenjevič Tarelkin, heroj Rusije, general koji vodi Udruženje heroja Sovjetskog Saveza Aleksandar Petrovič Solujanov, pilot kosmonaut Evgenije Tarelkin, takođe heroj Rusije, pukovnik Vladimir Aleksandovič Arsenov, kao i Aleksej Voronov, predstavnik ruskog koledža kulture, predvođeni predsjednikom Demokratske stranke jedinstva Nebojšom Juškovićem.
Vladika Joanikije je istakao i to da je posebna radost to što su sabor posjetili gosti iz Rusije, heroji, oficiri i ugledni ljudi sa velikim dužnostima i zaslugama u svojoj otadžbini, ali i kulturni poslenici, jer u jednoj ozbiljnoj državi njeguju se i vojska i kultura podjednako, iako smo se mi kao narod, kako je pojasnio „nažalost od tog ideala udaljili mnogo”.
– Naši dragi gosti, donijeli su nam ljubav bratskog naroda, ruske države i crkve. Nema ovdje nikakve politike, ali mi ne bismo imali ništa protiv i da ima. Ali, ovo je nešto veće od politike. U pitanju je bratska ljubav. A, mi treba da se podsjetimo, da smo vječito bili vezani za tu veliku slovensku, carsku zemlju i da smo bili ponosni, što su se veliki Hercegovci i Srbi uključivali u rusku službu, još od vremena Petra Velikoga, pa se ponosimo sa grofom Savom Vladislavićem, koji je bio ministar u njegovo vrijeme, poručio je vladika Joanikije.
Čestitajući praznik okupljenim vjernicima, general Aleksandar Petrovič Solujanov, je naglasio da je prije trideset godina bio u posjeti srbiji i Crnoj Gori, te da je imao sreću da se tada upozna sa Patrijarhom Pavlom.
– To je istorija. Mi smo bratski narod. Dozvolite mi da vam čestitam ovaj veliki praznik, kazao je Solujanov.